Šibenik je velika i jedna od najstarijih i najbolje zaštićenih luka na hrvatskoj obali Jadrana (43° 44’ N, 15° 53’ E). Smještena je u potopljenom ušću rijeke Krke koja u dužini od 75 km i visinskom razlikom od 360 m tvori jedinstveni prirodni rezervat.
Luka je prirodno zaštićena od utjecaja valova i vjetra, u koju se uplovljava kanalom Sv. Ante (dug 2.700 m, a širok 120-300 m) koji omogućava nesmetanu plovidbu brodovima do 50.000 DWT. Dužina luke iznosi 10 km, širina 300-1200 m, sa dubinama od 8-40 m.

Vremenske prilike: bura i jugo pušu olujnom jačinom. Bura je najjača u sjeverozapadnom dijelu luke, a najslabija na dijelu obale od katedrale do Gata Krka. Jugo stvara visoke i kratke valove.

Morske struje: na području jugozapadno od ulaza u kanal Sv. Ante prevladava izlazna struja, brzine od 0,5 čv. za slabog dotoka rijeke Krke i do 3 čv. za jakog dotoka rijeke Krke. na području jugozapadno od ulaza u kanal Sv. Ante struje su slabe do 0,4 čv. Za vrijeme olujnog juga brzina NW struje uz sjeveroistočnu obalu je 0,5 čv.

Razina mora: srednje amplitude morskih mijena su od 0,2 – 0,4 m. Dugotrajni olujni vjetrovi te obilne oborine mogu podići razinu mora do 1,0 m (ciklonalno jugo) i sniziti do 0,4 m (anticiklonalna bura).

Gustoća mora: u površinskom sloju (do dubine 1-3 m) raspon gustoće je od 1.010,0 kg/m3 (za vrijeme jakog dotoka rijeke Krke) do 1.025,0 kg/m3 (za vrijeme sušnog razdoblja). Na dubinama većim od 1-3 m raspon gustoće je od 1.023,0 – 1.028,0 kg/m3.

Sidrište: u luci se može sidriti uz odobrenje Lučke kapetanije u izvanrednim okolnostima. Najbolje je sidriti WSW i SSW od katedrale.

Šibensko područje: je jugoistočno od otoka Pašmana i Kornatskog otočja do rta Ploča što je nastavak plovnih puteva iz Srednjeg i Pašmanskog kanala preko Murterskog mora prema lukama šibenskog područja. Iz područja Murterskog mora prema jugoistoku plovi se Žirjanskim, Kakanskim, kaprijskim, Zmajanskim, Zlarinskim i Šibenskim kanalom, a dalje od rta Ploča prema splitskom području.

S otvorenog mora ovom se području prilazi prolazom Samogradska vrata (između južnog dijela kornatskih otoka i otoka Žirje) i južno prilazom između otoka Žirje i obale kopna.

U Šibenski kanal vode tri prolaza: kroz Logorunska vrata prema sjevernom dijelu otoka Prvić; kroz Šibenska vrata između otoka Prvića i Zlarina te između otoka Zlarina i otočića Dvainka. Najčešće se plovi prolazom između otoka Prvića i Zlarina prilazeći Šibenskom kanalu s juga za vrijeme južnih vjetrova, preporuča se da brodovi uplove prolazom između otoka Zlarina i otočića Dvainka.

Vanjsko sidrište luke Šibenik nalazi se 1-2 NM SE od otoka Zlarina i koristi se u izuzetno lošim vremenskim prilikama.

Unutrašnje sidrište luke Šibenik je zapadno od otoka Krapnja između otoka Drvenik i hotelskog naselja Solaris na kopnu, a omeđeno je točkama: